Glagoljski natpisi i ploče

Baščanska ploča

bassplBaščanska ploče jedan je od najstarijih i najpoznatijih cjelovito sačuvanih spomenika naše pismenosti. Potječe s konca 11. st.
Zapis se sastoji od 13 redaka glagoljskih slova, a gornji dio ploče zauzima bordura u obliku lozice. Za pismo kojim je natpis pisan obično se kaže da odražava prijelaz oble glagoljice u uglatu, te da sadržava neka latinička i ćirilička slova.
Pronađena je 1851. godine u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku. Danas se čuva u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, dok je u Jurandvoru kopija.
Kamena ploča, duga 198 cm, visoka 99 cm i debela 8 cm, isprva je bila lijevi plutej oltarne pregrade, a kasnije je ploča postavljena na crkveni pod, kao nadgrobna ploča. Otočani su po njoj hodali, tarući na površni uklesana slova. Ipak, tekst što ga je čuvala ploča danas je poznat gotovo u cijelosti.
Taj je natpis na kamenu darovnica hrvatskog kralja Zvonimira koji je crkvi darovao jedan posjed.
On svečanim tonom govori o tomu kako su dva benediktinska opata podigla crkvicu sv. Lucije na zemljištu što im ga je darovao hrvatski kralj Zvonimir.

Tekst Baščanske ploče transliteriran na latinicu i preveden na suvremeni jezik

Korisne poveznice:

Baščanska ploča na Wikipediji
http://www.croatianhistory.net/etf/basska.html


Krčki natpis

krk1Krčki natpis ulomak je veće kamene ploče na kojoj je klesarska ruka ubilježila slova u 11. stoljeću. Takvo vremensko određenje čini ga jednim od najstarijih poznatih glagoljskih spomenika. Ulomak je dobio ime prema mjestu na kojem je pronađen, što znači na otoku Krku, u istoimenu gradu. Natpis spominje podizanje danas nepoznate građevine benediktinaca glagoljaša, njihova opata i što je možda važnije, bilježi tri stara hrvatska imena: Dobroslav, Radonja i Rugota. Nalazi se na zidu stubišta kanoničke kuće u Krku.


Valunska ploča

01-valun-1Valunska ploča, jedan od najstarijih glagoljskih spomenika, datirana u 11. stoljeće, pronađena je u Valunu na otoku Cresu. Vjerojatno je riječ o nadgrobnom kamenom spomeniku kakve lokalne obitelji. Nepravilna je oblika i nudi na čitanje dva kratka teksta istovjetna sadržaja, pisana dvama pismima (glagoljicom i latinicom) i dvama jezicima (hrvatskim i latinskim). Na ploči su oblom glagoljicom uklesana stara hrvatska imena triju obiteljskih naraštaja: bake imenom Tjeha, sina imenom Bratohna i unuka imenom Juna. Dvojezičnost Valunske ploče svjedoči i tomu kako u to doba na otoku usporedno živi njegovo staro stanovništvo koje govori romanskim jezikom (razvio se iz latinskoga) i novo stanovništvo koji govori hrvatski. Na ploči se mogu zamijetiti elementi najstarijih, trokutastih glagoljskih slova. Valunsku ploču može se vidjeti u mjesnoj župnoj crkvi.


Plominski natpis

IE_0532Plominski natpis je uzidan na vanjskom zidu crkve sv. Jurja u Plominu koja datira iz 11. stoljeća. Prikazan je ilirsko- rimski bog Silvan – bog flore i faune. Nekadašnji Plominjani pretpostavili su da je to prikaz svetog Jurja te su i crkvu nazvali njegovim imenom.
Ovaj natpis svjedoči ranom paralelizmu dvaju kulturnih zakona na istarskom prostoru: romanski znak je antički reljef, a slavenski, odnosno hrvatski znak je hrvatski jezik i pismo. Natpis je kratak: “Ovo je pisao S.”