Mala škola novinarstva

Novinarstvo je struka kojom se prikupljaju, pišu, uređuju i objavljuju informacije u masovnim medijima: novinama i drugim tiskovnim medijima, radiju, televiziji i internetu.
Osnovni novinarski pojmovi: 1. INFORMACIJA
                                                      2. KOMUNIKACIJA
                                                      3. MEDIJ
                                                      4. NOVINAR


INFORMACIJA

Informacija je  poruka koja se prenosi čitatelju.
Da bi bila zanimljiva, mora:
– biti nova
– biti bliska publici
– biti aktualna
– govoriti o važnim stvarima ili osobama
– govoriti o rijetkim stvarima
– izazivati emocije


KOMUNIKACIJA

Komunikacija je proces davanja i primanja informacija.


MEDIJ

Masovna komunikacija ne ostvaruje se samo masovnim medijima, nego i pomoću osobnih, a naročito telekomunikacijskih medija.

Jay Black i Jennings Bryant u knjizi Uvod u medijsku komunikaciju  određuju   tri vrste medija:
1. MASOVNI MEDIJI – novine, časopisi, knjige, radio, film, tv
2. OSOBNI MEDIJI (temeljeni na tehnologiji koja stvara i prenosi poruke, no korisnik njima upravlja): cd i kasetni rekorderi, videorekorderi, osobna računala, videoigre, kamkorderi, kamere i kalkulatori
3. TELEKOMUNIKACIJSKI MEDIJI (bit im je povezivanje pojedinaca međusobno ili s drugim informacijskim izvorima): telefoni, računala povezana modemima, interaktivna televizija i svi drugi elektron. uređaji koji se mogu povezivati


NOVINAR

Novinari su osobe koje istražuju, pišu i objavljuju informacije.
Novinari su oči i uši milijuna primatelja masovnih medija.
U potrazi za zanimljivim informacijama novinar postaje pravi istražitelj, a katkada i detektiv. Zato novinarski posao smatramo iznimno zanimljivim, on zahtijeva mudrost, hrabrost, snalažljivost i domišljatost novinara.
Novinar uvijek pažljivo gleda i sluša kako mu ne bi promaknula informacija koja bi mogla poslužiti kao temelj dobre priče.
Većina informacija je već negdje zabilježena, stoga novinar mora biti strpljiv i uporan u listanju, traženju, iščitavanju.
Novinar mora postavljati prava pitanja i promatrati ljudske reakcije jer u njima se često nalaze odgovori ili dodatne informacije. Ali isto tako  moram biti i taktičan i pažljiv, i paziti da ne povrijedi osobu o kojoj piše.
Novinar mora mnogo čitati kako bi se informirao i ustavršavao stil pisanja. Mora se znati služiti rječnikom i gramatikom.


 

Novinari žele doznati, istražiti i objaviti vijest. Doznati novost pretpostavlja novinarsku znatiželju. Novinar ne smije informaciju doznavati samo iz druge ruke. On mora vidjeti što se zbiva.

PRIČA O GOYA/KOD
Kad su novinari Washington Posta istraživali Watergate, urednik The Los Angeles Timesa bio je nezadovoljan što njegovi dopisnici ništa ne javljaju. Pobjesnio je kada je čuo kako vijesti pokušavaju doznati telefonski pa se izderao: Get Off Your Asses and Knock On Doors! (Dignite stražnjice i zakucajte na vrata!)


Umijeće pisanja

Bez obzira za koji medij izvještavamo (novine, radio, televiziju ili internet), izvještaj mora biti dobro napisan. Čak i u medijima kojima tekst nije najvažniji i koji se temelje na video ili audiozapisu, tekst je temelj dobrog izvještaja.

Sedam kriterija dobrog pisanja:
1. točnost
2. dosljednost
3. sažetost
4. konkretnost
5. jasnoća
6. suvislost
7. kreativnost

Svaki novinar mora stvoriti osoban, prepoznatljiv stil. Stil se razvija godinama, kao i novinarski ugled, znanje i stručnost.
Novinar će najbolje ispričati priču ako se temeljito pripremi. Pisanju prethodi planiranje.  Ideju razrađujemo još za vrijeme prikupljanja podataka, kako bismo imali vremena doznati podatak koji nam možda nedostaje.


Novinarska načela

1. OBJEKTIVNOST
 Istinita informacija je najviša vrijednost u novinarstvu. Međutim, malo je apsolutnih istina, većina je podataka podložna subjektivnom doživljaju novinara i ostalih sudionika nekog događaja.
Novinar mora istražiti sve strane i ispitati sve sudionike događaja kako bi utvrdio činjenice i dobio što objektivniju sliku.

2. BRZINA
Ovo načelo proizlazi iz znatiželje čitatelja/sluštelja/gledatelja da što prije saznaju novost. Najbrži su mediji radio i televizija, dok su novine nešto sporije u prenošenju informacija. Ali se zato u novinama mogu objavljivati iscrpniji i duži komentari i članci.

3. ZANIMLJIVOST
Novinarstvo je ljudska djelatnost koja osvaja publiku, koja je animira, koja nastoji iznenaditi i osvojiti pozornost korisnika. Novinar zato, osim poznavanja istine, mora dobro poznavati i načine izražavanja kako bi njegovi tekstovi bili dovoljno zanimljivi da privuku čitatelje.

4. ANGAŽIRANOST
Novinar uvijek izražava i svoje vrijednosno stajalište čak i onda kad misli da je objektivan i neutralan. Ipak novinar mora moći u sebi spriječiti političku pripadnost, vjersku isključivost, nacionalnu netrpeljivost i sl.
Svakoga novinara međunarodni novinarski kodeks obvezuje da bude u službi humaniteta, mira, suradnje, ravnopravnosti i pravičnosti.


Temelji suvremenog novinarstva

1. ISTINITOST
Istinitost je temelj novinarstva. Vijest je ili istinita ili nije vijest.
Istina nije jednoznačna i teško ju je odrediti. Na primjer, očevici neke prometne nesreće ispričat će novinaru svaki svoju verziju događaja. Tada novinar interpretira na najbolji mogući način ono što se dogodilo. Pokušava činjenicama pojasniti događaj.
Ne pišite ono što niste vidjeli, provjerili ili doznali iz povjerljivih izvora!

2. POŠTENJE
Svaki se događaj može promotriti s raznih stajališta, s time da se jedno može naglasiti, a drugo zanemariti. Priča će tada dobiti sasvim drugo značenje. Novinar, u načelu, ne smije podupirati nijedno stajalište. Znači, događaj treba nastojati prikazati što dosljednije.
Poštenje znači kako će svatko tko je spomenut ili napadnut u izvještaju biti u mogućnosti odgovoriti i iznijeti svoje stajalište.

3. TOČNOST
Svaka pojedinost mora biti točna. Svako ime mora biti točno napisano, svaki citat mora biti onakav kako je izrečen, svi brojevi koji se spominju moraju imati točan zbroj na kraju teksta.

4. URAVNOTEŽENOST
Uravnoteženo izvještavati znači prikazati sve strane koje su upletene u događaj o kojem pišemo.

5. NEPRISTRANOST
Novinar se u izvještavanju ne bi smio svrstati ni na koju stranu. Izvještaj mora prikazati događaj onako kako se dogodilo, bez obzira na osbne sklonosti novinari, koji svoja stajališta može objaviti u komentaru, ali nikako u vijesti.


Tko je tko u redakciji

U redakciji ili uredništvu radi mnogo ljudi.

1. GLAVNI UREDNIK

Glavni urednik donosi sve odluke, on odgovara za sadžaj medija koji uređuje.
Glavni urednik mora imati razumijevanja za timski rad, poticati suradnike na djelovanje, a mora imati i dobre organizacijske sposobnosti.

2. ZAMJENIK I POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA
Zamjenik je osoba koja zamjenjuje glavnog urednika u njegovoj odsutnosti.
Pomoćnici glavnog urednika vode poslove u večernjoj smjeni ili vode pojedine sadržajne cjeline.

3. UREDNICI RUBRIKA
Većina uredništva organizirana je prema rubrikama.  Na čelu svake rubrike je urednik i on u potpunosti odlučuje o svemu što se zbiva unutar njegove rubrike. Oni određuju tko će što raditi, šalju novinare na zadatke, raspoređuju područja koja će pratiti i kako će izvijestiti o zbivanjima koja pokrivaju.

4. REDAKTORI I LEKTORI
Svaki rukopis mora se prije objavljivanja pročitati, ispraviti, korigirati i lektorirati.
Redaktor je novinar koji čita i korigira tekst s novinarskog aspekta – pazi na to je li glava teksta odgovarajuća, kakva je struktura teksta, je li argumentacija odgovarajuća, jesu li podaci sukladni, ima li proturječnosti i sl.
Lektori ispravljaju jezične pogreške, tj. pravopisno, gramatički i stilski dotjeruju tekst.
Nakon pokusnog otiska, novine se vraćaju na provjeru i korekturu. Korektor obavlja tehničke ispravke – gleda slova, tekstove ispod slika da ne bi došlo do zamjene ili pak ispravlja pogreške koje su promakle redaktoru i lektoru.

5. NOVINARI
Novinari su najbrojniji djelatnici u svakoj redakciji. Njihova zadaća je prikupljanje podataka, istraživanje i izvještavanje.