Uređivanje školskog lista

RUBRICIRANJE

Tekstove je potrebno svrstati u rubrike.  Naslov rubrike potrebno je istaknuti na vrhu stranice.
Neke rubrike mogu biti stalne i javljati se iz broja u broj.
Rubrike mogu biti:
– o događajima u školi,
– zabavne stranice,
– ekološke stranice,
– putopis,
– literarni/likovni podlistak (može imati zasebni naslov)…
Idealno bi bilo da svaka rubrika ima svoje uredništvo.
Časopis moram imati impresum ili kolofon, tj. podatke o uredništvu, izdavaču, suradnicima, nakladi… Obično se on nalazi na prvoj stranici iza naslovnice. Uobičajeno je na toj stranici staviti i sadržaj i riječ urednika/uredništva.

NOVINARSKI RADOVI

Školski list mora prikazivati život u školi, a ne nalikovati na neki od popularnih magazina (Ok, Teen…).
Većina školskih listova izlazi jednom godišnje pa u njima ne može biti klasičnih vijesti nego kronika događaja tijekom školske godine.
Poželjno je što više različitih novinarskih sadržaja: putopis s maturalca, reportaže, osvrti, bilješke, intervjui (koji moraju imati neki povod, a ne samo da tek tako jesu)…
Članak mora imati sve sastavnice potpune obavijesti – glavu i tijelo, a može i komentar/osvrt autora.  Glava (lead)  je uvod, prva rečenica u članku koja kratko i precizno opisuje što se nalazi u tekstu. Glava ne smije imati više od 30 riječi. U njoj se objašnjava što se dogodilo i zbog čega je vijest važna.
Ono što smo najavili u glavi, razrađuje se u tijelu teksta. U tijelu teksta moramo:
– objasniti značaj vijesti, staviti je u kontekst,
– dati pozadinu priče,
– razjasniti podatke iz glave,
– dati citate ljudi koji su nam izvor informacija,
– najaviti posljedice,
– dati dodatne detalje.

Članak mora imati glavni naslov i nadnaslov, a duži tekstovi mogu imati i podnaslov i međunaslove.
Nadnaslov dolazi uvijek iznad glavnog naslova. Sadržaj mu je obično kratka informacija iz teksta koji najavljuje. Sadržaj nadnaslova sastoji se od četiri do osam riječi, odnosno jedne do dvije kraće rečenice.
Glavni naslov je najistaknuiji redak svakog novinskog članka. Sadržaj mu je glavna informacija u članku izražena obično u dvije do tri riječi. Naslov članka mora biti jasan i zanimljiv, može se uzeti neki izraz ili rečenica iz teksta. Nepoželjna je uporaba zamjenica u naslovu.
Podnaslov je podređeni naslov koji svojim sadržajem dopunjuje glavni naslov. Sadržaj podnaslova sastoji se od nekoliko kraćih rečenica iz sadržaja glavnog teksta.
Međunaslov je naslov koji dolazi unutar članka u stupac, a služi kao najava odlomka. Sadržaj međunaslova su obično dvije do tri riječi ili  nekoliko značajnijih rečenica iz odlomka kojem prethodi pa međunaslov vizualno izgleda kao istaknuti odlomak.
Svaki članak mora biti potpisan.
Poželjno je svaki članak popratiti fotografijom uz koju mora stajati tko/što je na njoj i tko je autor fotografije. Dobar omjer teksta i slika je 30% : 70% ili      40% : 60 %.
Tekstovi moraju biti gramatički i pravopisno točni.

IZRADA ŠPIGLA

Prije no što se krene na oblikovanje časopisa, izrađuje se špigl(o), tj. skicira se sadržaj sadržaja.
Da bi se olakšalo kasnije grafičko oblikovanje dobro je unaprijed znati koliko kartica teksta je potrebno (kartica teksta ima 30 redaka po 60 znakova).

GRAFIČKO OBLIKOVANJE

1. Formatom se može privući pozornost, ali je jeftinije držati se standardnih formata (npr. A4).
2. Margine su prostor na stranici koji dijeli vanjski rub teksta ili slike od ruba stranice. Margine ne smiju biti premale. U njih se upisuje paginacija i nazivi rubrika.
3. Tekst se upisuje u stupce ili kolumne. U dvostupce ide manje teksta pisanog većim slovima (10 točaka), a u trostupce više teksta pisanog manjim slovima (8 točaka). Na istoj stranici mogu biti i dvostupci i trostupci kako bi se odvojili različiti članci. Literarni radovi mogu bez stupaca.
4. Pri odabiru vrste pisma bolje je upotrebljavati provjerene tipove radi postizanja optimalne čitljivosti i dobrog izgleda (npr. Baskerville, Bodoni, Centaur, Frutiger, Futura, Helvetica, Palatino, Perpetua, Sabon, Univers). Poželjno je koristiti što manji broj različitih pisama jer to otežava čitanje.
Bolje je upotrijebiti različite rezove istog pisma (bold ili italic).
Naslove je dobro istaknuti pismom većim 2 ili 3 puta. Tekst naslova mora biti veći od naziva rubrike.
5. Preporučene veličine osnovnog teksta su od 8 do 12 točaka.
6. Ne preporuča se koristiti istodobno mnoštvo različitih veličina i debljina pisma u tekstu. Optimalno je koristiti oko četiri različite veličine/debljine pisma (glavni naslov, podnaslov, osnovni tekst, potpis pod slike).
Jednako važni tekstovi moraju biti iste veličine, dakle si naslovi iste veličine, osnovni tekst iste veličine…
7. Dobro je povećati prored između redaka teksta. Povećavajući prored za dvije ili tri točke možemo bitno povećati čitljivost.
8. Za optimalnu čitljivost preporuča se tekst ravnati u lijevo, u takozvani češalj. Iznimno se može poravnavati u desno, centralno ili s obje strane, ali to umanjuje čitljivost.
9. Pri umetanju fotografije mjera je stupac, to znači da je poželjno da fotografija zauzima jedan stupac, dva ili čitavu stranicu.

OBLIKOVANJE NASLOVNICE
Pri oblikovanju naslovnice vodite računa da najznačajniji podaci idu u gornji lijevi kut, a najmanje značajni u donji desni. Naziv časopisa mora biti upečatljiv i lako čitljiv. Važno je ostaviti dovoljno prostora oko naziva.
Poželjna je fotografija ili likovni rad na naslovnici.  Bolje je prvo složiti naslov pa onda tražiti fotografiju koja pristaje.
Nije dobro koristiti više od dvije vrste pisma na naslovnici. Veličinom pisma određuje se važnost pojedinih naslova ili tekstova.
Teme ispisane na naslovnici mogu i ne moraju biti, važno je da ne bude ni prazno a ni prenatrpano.
Trakica s podacima o časopisu (godište, broj…) može biti i iznad i ispod naslova.