Mentalne mape

Tradicionalan način zapisivanja u obliku bilježaka, linearno, jedna ispod druge, često dovodi u monotoniju i daje slabe rezultate u učenju. U takvom načinu bilježenja sve je jednako važno pa je teško pronaći informaciju koju trebamo.

Tome se može doskočiti primjenom zrakastim načinom vođenja bilježaka u kojem se misli čine vidljivima – mentalnim mapama.

IaGo_J001ArtdepMindmap

Mentalna mapa je tehnika zapisivanja informacija na vizualan način koji potiče potencijal ljudskoga mozga.

Mentalne mape su odraz prirodnih misaonih procesa u slikama koje se događaju u našem mozgu. Mentalne mape djeluju poput našega mozga – tako da informacije pretvaraju u asocijacije i slike.

Mentalne mape jesu sustav pronalaženja podataka i pristupa podataka sličan divovskoj knjižnici, koja zapravo postoji u našemu mozgu.

Mentalna mapa pomaže usvajati, organizirati i pohraniti onoliko podataka koliko želimo i to na prirodan način, što omogućuje lagan i brz pristup čemu god želimo (savršeno pamćenje).

Mentalne mape omogućuju da stalno pohranjujemo nove podatke i da se glava nikada ne prepuni njima. Zašto? Jer se uz pomoć mentalnih mapa svaki novi podatak “zakvači” za sve one koji već postoje. Što imamo više tih “udica” pamćenja, to je lakše “upecati” svaku informaciju koja nam treba.

Uz mentalne mape događa se sljedeće: što više znamo i učimo, to nam je lakše učiti i znati više!

Mentalna mapa sastoji se od:

  • središnje teme
  • glavnih podtema (podnaslova)
  • podtema (detalja)
  • slika
  • simbola
  • boja
  • ključnih riječi

Primjena mapa

Pisanje: lektire

                sastav / esej
                zadaća iz hrvatskog jezika

Planiranje: odmora

                    zabava
                    rođendana
                    kulturnih zbivanja
                    učenja
sportskih treninga
                    planiranje vremena

Učenje
: bilješke s nastave (pohrana informacija, pregled informacija,
integriranje informacija iz različitih izvora
istraživanja, izrada baza znanja i informacija)

                pripreme za ispite
                pripreme za provjeru znanja
Kolekcionarstvo: filatelija
                                numizmatika
                                kolekcije CD / DVD-a
Organizacija misli
Oslobađanje kreativnosti
Izrada životopisa
Obiteljsko stablo


Mentalne mape mogu pomoći:

1.  da budemo kreativniji
2.  da štedimo na vremenu
3.  da rješavamo probleme
4.  da razmišljanje učinimo jasnijim
5.  da polažemo ispite s dobrim ocjenama
6.  da se bolje prisjećamo
7.  da brže i učinkovitije učimo
8. da sagledamo “cijelu sliku”
9. da planiramo
10. da komuniciramo


Prednosti mentalnih mapa

– tehnika koja povezuje kortikalne sposobnosti lijeve i desne polutke mozga
– prati prirodan proces razmišljanja mozga
– pomaže mozgu da efikasnije pohrani i zapamti informacije, a samim time je i prisjećanje istih olakšano
– koristi se gdje je potrebno sređivanje misli, organizacija ideja, organizacija bilježaka i projekata, planiranje vremena, osobni razvoj…
– pomaže pri stvaranju kvalitetnijih bilježaka
– povećava koncentraciju i kreativnost
– pospješuje proces učenja (razumijevanje i zapamćivanje)
– nalazi primjenu kako u privatnoj, tako i u poslovnoj sferi života
– mogu ih koristiti svi od 10 do 100 godina


Koraci u izradi mentalnih mapa

1. Započeti u središtu praznoga lista okrenutog postrance
2. Središnju zamisao prikazati slikom ili napisati i uokviriti pojam
3. Iz središnje teme povući debele grane  s ključnim temama (od 3  do 9 grana)
4. Razgranati tanje i još tanje grane s elementima i podelementima (od 2 do 4 elementa)
5. Uz svaku granu i grančicu napisati pojam (samo jednu riječ)  ili nacrtati sliku koja asocira na pojam
6. Povezivati glavne ogranke sa središnjom slikom, grane druge razine s onima prve razine, grane treće razine s onima druge razine, itd.

mentalne mape 1

Preporuke u izradi mentalnih mapa

1. vizualizacija središnje teme (može biti crtež iz kojeg idu grane ili uokviren pojam)
2. različita debljina grana (od debele, puno obojane glavne grane do tankih grančica)
3. povezane crte (ne smije biti prekida između grana i grančica)
4. prikazati grane vijugavo, ne ravnim crtama
5. slova:
a) tiskana slova (na svim granama)
b)  na liniji (kako ne bi “visjela” u zraku)

c) u drugoj boji od grane (najbolje crnoj)
d) iz središta prema van
6. 3D aplikacije (slova se jednostavno mogu podebljati)
7. neobičnost (neki simbol potpuno suprotan pojmu)
8. boje (kontrastne – jedna grana se vodi u istoj boji do kraja; dovoljno je koristiti tri do pet boja za cijelu mapu, neovisno o broju grana)
9. pretjerivanje (napraviti nešto drugačije od uobičajenog kako bi privuklo pažnju – povećati prvo slovo, obrnuti piramidu i sl.)
10. vizuali (sheme, slike, simobli, grafikoni) (posebno se preporučuju na periferiji)
11. osjećaji (strah, ljubav i sl. prikazati slikom, npr. suzom, osmjehom i sl.)

Što se ne preporuča u izradi mentalnih mapa

1. previše boja (najmanje tri, najviše pet)
2. točke između linija
3. nejasan središnji vizual
4. vizuali udaljeni od riječi na koje se odnose
5. tekst unutar glavnih grana
6. slova u različitim bojama

Primjeri mentalnih mapa:
http://www.avezah.com/images/sample-mind-map.gif
http://www.yogateacher.com/images/mindmaps/mindmapping.jpeg
http://www.deepamehta.de/docs/images/mindmap-denkzeichnen.jpg
http://www.buzan.com.au/images/EnergyMindMap_big.jpg
http://www.markmcgregor.com/New_Mind.gif
Galerija mapa Tonyja Buzana


Saznaj više

http://www.portalalfa.com/umnemape/


Knjige o mentalnim mapama

Tony Buzan, Mentalne mape za klince, Veble commerce, Zagreb, 2005.
Tony Buzan, Kako izrađivati mentalne mape, Veble commerce, Zagreb, 2004.


Mentalne mape i računala

Postoji i razni računalni programi (softveri) pomoću kojih možemo izraditi mentalne mape. Najpopularniji su MindManager i FreeMind.
Uz to, možemo naći i razne blogove (npr. mindmapping.typepad.com) koji nam sugeriraju kako napraviti mentalnu mapu na računalu te prenose koje su novosti u svijetu tehnologije vezane baš za ovu vrstu softvera.