Početci filma u Hrvatskoj

Prvi filmovi prikazani u Hrvatskoj bili su filmovi braće Lumiere, koje su 8. listopada 1896. pred zagrebačkom publikom, u dvorani Hrvatskoga sokola, prikazali poduzetnici Rudolf Mosinger i Lavoslav Breyer.

Prvi kinematograf otvoren je u Zagrebu 1906. Odmah nakon toga kinematografe dobivaju Pula, Dubrovnik, Split, Rijeka i Zadar.

Prvo poduzeće za prikazivanje filmova osnovano je u Zagrebu 1907. g., a zvalo se “Urania”. Filmove uvozi iz Njemačke, Austrije, Italije i Francuske.

Prvi poznati filmski snimatelju Hrvatskoj bio je Josip Halla. On je 1909. uvezao projektor i kameru te snimao kratke dokumentarne filmove o Plitvičkim jezerima, Balkanskim ratovima i Sinjskoj alci.
U Splitu je prvi snimatelj bio Josip Karaman, koji je snimio film Sokolski slet u Splitu.

Prvi filmski časopis u Hrvatskoj zvao se Kino, a izašao je u Zagrebu 1916.

Prvi hrvatski igrani film bila je komedija Brcko u Zagrebu  Arnošta Grunda, prikazana prvi put u Zagrebu 28. kolovoza 1917.
Slijedili su filmovi Matija Gubec  Aleksandra Biničkog i Vragoljanka  Alfreda Grünhuta.

Prvi zvučni film u Hrvatskoj snimio je 1931. skladatelj Josip Deči, kao pokusni film s napjevom za operetu Don Juanova zaručnica.

Prvi crtani film u Hrvatskoj bio je Veliki miting  braće Norberta i Waltera Neugebauera (1951.).

Prvi značajniji filmski stvaralac u Hrvatskoj bio je Oktavijan Miletić (1902.-1987.), snimatelj i redatelj. Snimao je kratkometražne i dugometražne filmove, među kojima i uspjele dokumentarce. Prvi uspjeh postiže filmom Nažalost, samo san, a zatim snima Zagreb u svjetlu velegrada, Nocturno, Šešir, Lisinski, Jasenovac, Živjet će ovaj narod, Svoga tela gospodar  te naš prvi film u boji Carevo novo ruho (1961.).

U Hrvatskoj je prvi dobitnik Oscara, najveće filmske nagrade, bio redatelj Dušan Vukotić za crtani film Surogat.

U svijetu se osobito proslavilaZagrebačka škola crtanoga filma, a Zagreb je poznat i kao grad domaćin održavanja Međunarodnoga festivala crtanog filma (Animafest).