Film se razvio kao gospodarska djelatnost (proizvodnja, trgovina, zarada), kao sredstvo komuniciranja i informiranja, kao zabava, ali i kao umjetnost. Razvoj igranoga filma kao umjetnosti najizrazitije su obilježili filmski redatelji.
U početcima razvoja filma nekoliko se filmskih redatelja može smatrati utemeljiteljima filmske umjetnosti.
AUGUSTE (1863. – 1954.) i LOUIS (1864. – 1948.) LUMIERE
Braća Lumiere autori su prvoga filma u povijesti. Podrijetlom su iz francuskoga grada Lyona. Otac im se bavio fotografijom i kemijskim istraživanjima, što su i oni preuzeli, pa je Louis bio jedan od najuspješnijih fotografa svoga vremena.
Osim prvoga filma u povijesti Izlazak radnika iz tvornice (prikazanog za javnost 28.12.1895.), snimili su i ove značajne filmove: Dolazak vlaka u postaju La Ciotat, Barka napušta luku, Zajutrak djeteta, Poliveni poljevač, Iskrcavanje sudionika kongresa, Kovači, Posuda s crvenim ribizlima, Kupanje u moru, Otkrivanje spomenika. Ti su filmovi zapravo snimci raznih životnih situacija u kojima su “glumili” njihovi rođaci i prijatelji. Stoga se smatraju i osnivačima dokumentarnoga filma.
Prvi filmovi braće Lumiere
GEORGES MÉLIES (1861. – 1938.)
Francuz Mélies unaprijedio je film unošenjem filmskih trikova te preuzimanjem sredstava kojima se služi kazalište (scenarij, glumci, maska, kostimi). Snimio je prve fantastične filmove i filmove po poznatim bajkama. Osnvao je i prvo filmsko poduzeće, prvu kinodvoranu i napisao prve tekstove o filmu kao novoj umjetnosti.
Snimio je brojne filmove među kojima su značajniji: Nestanak jedne dame iz kazališta, Osvajanje Sjevernoga pola, Ukleta krčma, Začarani dvorac, Ivana Orleanska, Put na mjesec…
Put na Mjesec, 1902.
Za one koji razumiju engleski jezik – dokumentarni film:
George Melies: The Father of Special Effects
EDWIN STANTON PORTER (1869.-1941.)
Edwin Porter iz Connellsvillea u SAD-u tvorac je američkoga vrsterna, jednoga od najpopularnijih filmskih žanrova. Njegov film Život američkoga vatrogasca prvi je film s dvjema usporednim radnjama, a u film Velika pljačka vlaka unio je potjeru kao važan element filmske priče. Time je bitno odvojio film od kazališta i pridonio razvoju filmskoga jezika.
Velika pljačka vlaka, 1903.
DAVID WARK GRIFFITH (1875. – 1948.)
Griffith je nazvan “ocem filmske umjetnosti” zbog velikih zasluga za razvoj filmskoga jezika i dramaturgije. Snimio je čak 471 kratkometražni i 33 dugometražna filma. Bio je redatelj, scenarist, glumac i producent. Dobio je najveću filmsku nagradu Oscar.
U namjeri da potpuno odvoji filmsku umjetnost od kazališne, Griffith unosi u filmsku priču niz novosti: više usporednih radnji, filmsko vrijeme i prostor kao poseban umjetnički element te umjetničku ulogu montaže i rakursa.
Među njegovih filmskim ostvarenjima ističu se: Osamljena vila. Poslije mnogo godina, Seoski liječnik, Mušketiri iz Pig Alleyja (prvi kriminalistički film), Rađanje nacije, Netrpeljivost…
Rađanje jedne nacije, 1915.
CHARLIE CHAPLIN (1889. – 1977.)
Chaplin je jedan od najvećih glumaca svih vremena. Utemeljitelj je filmske glume kao umjetnosti. Nazvan je “jedinim genijem filma”. U njegovim filmovima glumac izrazito dominira nad radnjom i ostalim filmskim elementima. Imao je izvanredne glumačke sposobnosti – gestikulacijom, mimikom, akrobatskim i imitatorskim sposobnostima te gegvima znao je dočarati širok raspon emocija i raspoloženja. Stvorio je osebujan lik siromašnoga lutalice, koji je najšira publika rado prihvatila jer je izražavao životne probleme i shvaćanja siromašnih i poniženih. Bio je i redatelj svojih filmova.
Poznata su njegova ostvarenja: Skitnica, Potjera za zlatom, Veliki diktator, Mališan, Pasji život, Svjetla pozornice, Moderna vremena, Kralj u New Yorku…
Moderna vremena, 1936.
Pogledajte i ove filmove:
Veliki diktator
Mališan
Skitnica
Chaplin prima nagradu Oscar
SERGEJ MIHAJLOVIČ EJZENŠTEJN (1898. – 1948.)
Ejzenštejn je jedan od najuspješnijih redatelja u razdobolju nijemoga filma, vrhunski stručnjak za montažu. Snimio je više filmova o Oktobarskoj revoluciji u Rusiji, među kojima je i Oklopnjača Potemkin, koju su stručnjaci proglasili najboljim filmom svih vremena, a Ejzenštejna prvim redateljem iza Chaplina. Glasovita je iz tog filma sekvenca pokolja mornara u luci Odesa.
Snimio je i filmove Štrajk, Oktobar, Staro i novo i druge u duhu komunističkoga poleta i masovnosti.
Oklopnjača Potemkin, 1925.
