Tisak

Tisak je zajednički naziv za proizvode namijenjene javnom komuniciranju koji se tiskaju u tiskari na papiru. Tiskovina je pojedinačan naziv za takav proizvod.

Za postanak tiska bili su potrebni jezik i pismo, papir i tiskarski stroj.

Tiskarski stroj razvio se iz pokretnih slova koja je prvi izumio kineski kovač Pi Šeng (1041. g.). No tiskarski stroj pomoću kojega je nastao tisak izumio je Nijemac Johanes Gutenberg i 1455. tiskan na njemu prvu tiskanu knjigu u povijesti (Biblija). U 19. st. tiskarstvo se usavršava pronalaskom parne tiskarske preše i rotacije, a zatim električnim stojevima. Prva hrvatska tiskara osnovana je vjerojatno u ličkome selu Kosinju, i pretpostavlja se da je upravo u njoj tiskana prva hrvatska tiskana knjiga (Misal po zakonu rimskoga dvora, 1483.). Danas tiskarski strojevi rade elektronski, pomoću računala.

Postoji više vrsta tiska: novine, revije, časopisi, stripovi, neumjetnička književnost, tj. roto-romani (ljubići, krimići, kaubojci…), plakati, leci…

Publicistika je zajednički naziv za sva izdanja (knjige, periodika) u kojima se objavljuju tekstovi s temama iz javnoga života. Publikacije su sva izdanja koja se objavljuju pojedinačno ili periodično radi informiranja javnosti o nekoj tematici.

Novine su tiskarski proizvod bez korica koji izlazi periodnično. sadrži tektove različitih oblika i sadržaja (vijesti, članci, reportaže, oblasi, intervjui…). Prema sadržaju koji objavljuju novine dijelimo na informativno-političke, zabavne i sprecijalizirane (koje obrađuju posebne teme: športske, automobilističke, vrtlarske i sl.). Novine koje izaze svakoga dana nazivamo dnevnicima, one koje izlaze jedanput tjedno tjednicima, a one koje izlaze jedanput u mjesecu mjesečnicima.

Revije su bogato ilustrirani tjednici i polumjesečnici. Postoje: političke revije (Globus, Nacional…), automobilističke revije (Autoklub…), revije za žene (Mila, Glorija, Tena…),vjerske revije i dr.

Časopisi, za razliku od novina, imaju manje dimenzije, veći broj stranica i korice. Mogu biti: mjesečnici, dvomjesečnici, tromjesečnici, polugodišnjaci ili godišnjaci. Godište čine svi brojevi jednog časopisa koji izađu tijekom jedne godine. Časopisi, kao i novine, mogu biti zabavnoga, stručnoga, umjetničkoga ili znanstvenog sadržaja. Razlikujemo stoga opće ili popularne časopise, namijenjene najširem krugu čitatelja, i specijalizirane časopise poput književnih i znanstvenih časopisa koji su namijenjeni posebnom sloju čitatelja.

Plakati često prestavljaju poseban medijski i umjetnički izraz, postavljaju se na javnim mjestima, a njima se javno najvaljuju kulturni i drugi događaji (kazališne i filmske predstave, koncerti i sl.)

Leci su listovi s tiskanim obavijestima namijenjenima javnosti koji se mogu dijeliti ručno (na ulici, ispred javnih ustanova), bacati s visine (iz zrakoplova, s kućnih krovova) ili umetati u poštanske sandučiće. Mogu biti političkoga (u nedemokratskih društvima u njima se objavljuju informacije koje je zabranjeno objavljivati u novinama) i promidžbenoga sadržaja (reklamiranje raznih proizboda). U prošlosti su imali veliku ulogu u objavljivanju političkih ideja. Prve poznate letke objavio je Martin Luther 1517. godine najavivši u njima reform Katoličke crkve i protestantizam.

 


Iz povijesti novina

Prve tjedne novine izašle su u Firenci 1597. Prve dnevne novine bile su Daily Courant  (London, 1702.).

Prve hrvatske novine:
a) na latinskom: Ephemerides Zagrebienses (Zagreb, 1771.
b) na hrvatskom i talijanskom: Kraljski Dalmatin (Zadar, 1806.)
c) samo na hrvatskom: Novine Horvatske (Lj. Gaj, 1835.) s književnim prilogom Danicza